Kulturna baština
Tijekom ljeta u gradu Pagu, osim „ljetnog karnevala“ održava se niz kulturnih manifestacija kao što je Paško kulturno ljeto u sklopu kojeg se održava niz kulturnih i zabavnih događaja. U galerijskom prostoru Crkve Sv. Juraj te u Gradskoj vijećnici održavaju se likovne izložbe, a kuli Skrivanat te u atriju Kneževa dvora organiziraju se kazališne predstave i koncerti.
Neki dijelovi naslijeđenog bogatstva su zaštićeni; tako je paški teg uz nadaleko poznatu pašku čipku na listi zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske nastalim u gradu Pagu te nose oznaku Izvorno Hrvatsko. Paška čipka zaštićena je kao UNESCO-ovo nematerijalno dobro. Dok je kolekcija ( sa preko 127 eksponata) koju paške sestra benediktinke čuvaju i sakupljaju više od 150 godina Ministarstvo kulture RH proglasilo kulturnim dobrom Hrvatske.
Gastronomija čuvana stoljećima
Ovaj po mnogočemu jedinstveni, peti po veličini jadranski otok onima koji nisu imali priliku bolje ga upoznat i doživjet ostavlja sliku golemih kamenih, kršnih prostranstva koja obrubljuje plavo more , otok soli i stada ovaca. No oni koji dođu na Pag i bolje ga upoznaju vidjet će da je to otok raznolikosti na kojemu čovjek živi u skladu s prirodom koristeći sve što mu otok pruža. Paška čipka stoljećima je dio paške kulture i tradicije, šivana stoljećima, odgojila je mnoge generacije pažana. Uz pašku čipku tu je i paška sol, poznatija kao bjelo zlato grada Paga.
Pag otok sunca, mora, čipke, kamena i soli
Otok Pag je jedan od najsunčanijih otoka na Jadranu s preko 2.500 sunčanih sati godišnje. Između više od tisuću jadranskih otoka, Pag je posve drugačiji od ostalih; ispod kamenog oklopa krije se stoljećima stvarano bogatstvo ruku vrijednih otočana koji su se uvijek morali truditi da bi nešto stvorili. Zato ga vrijedi posjetiti, otkriti njegova toliko različita lica i uživati u njima.
Znamenitosti Paga
Grad Pag je povijesno –kulturno najzanimljivije mjesto otoka koje pamti dugu i burnu povijest, punu uspona i padova.
Najstarije ime Paga je ono sačuvano u djelu rimskog pisca Plinija u 1.st. Cissa ( Kissa ), najvjerojatnije ilirskog podrijetla. Kasnije su Hrvati to ime pretvorili u Caska ; a istoimeno naselje i danas postoji u Paškom zaljevu. Današnje ime Pag ( otok i grad ) zbog brojnih izvora vode neki su pokušali protumačit kao izvedenicu iz grčke riječi pege , no opće je prihvaćeno mišljenje da je ime Pag nastalo iz latinske riječi pagus što znači selo.
Arheološka istraživanja potvrđuju postojanje većeg naselja unutar trokuta Sveta Jelana- Milac- Košljun još u doba antike. Od toga vremena Grad Pag se već dva puta selio. Od antičkog doba, pa do kraja 4. stoljeća grad je postojao na mjestu koje se zvalo Caska (lat: Kissa ili Cissa). Caska je potonula uslijed potresa, pa su se Pažani preselili na lokalitet znatno južnije, na mjesto koje se danas naziva Starim gradom. Do utemeljenja novog grada Paga na mjestu gdje se nalazi i danas došlo je 18.05.1443 godine. Gradnja se izvodila po arhitektonsko-urbanističkom planu koji je napravio jedan od najvećih hrvatskih graditelja Juraj Dalmatinac. No i prije tog zadnjeg preseljenja još u 10. stoljeću, grad Pag je u potpunosti urbaniziran; posjeduje gradske zidine, kule, fortice, trgove, crkve, samostane, pučke naseobine i palače. Stanovnici grada bavili su trgovinom, ribolovom, stočarstvom, bili su mornari i proizvođači soli. Godine 1192. izgrađena je Crkva Sv. Marije koja i danas dominira područjem Starog grada.
